Početak izgradnje
Na inicijativu carice Marije Terezije, a pod okriljem crkve, tijekom 19. stoljeća počinju se intenzivnije otvarati škole.
1834. godine župnik Ivan Kralj pokrenuo je aktivnosti za izgradnju škole u Pokupskom.
Izgradnja počinje u srpnju 1839. godine a potreban materijal za gradnju (cigla i crijep ) izrađivan je na biskupskom imanju u Brkiševini.
Škola u Pokupskom počela je s radom 25. siječnja 1841. Prvi učitelj koji je tu radio bio je Franc Perkanović-Leh. Škola je u to vrijeme imala jedan razred jer je veličina učionice bila mala a odaziv učenika na nastavu nije bilo zadovoljavajući. Nekim učenicima škola je bila udaljena od kuće, neki nisu imali potrebnu odjeću i obuću a bilo je i roditelja koji su smatrali da njihovoj djeci obrazovanje nije potrebno.
OŠ Pokupsko u svojem je postojanju imala blistavih trenutaka ali i onih teških. Zbivanja u samom mjestu odražavala su se i na kvalitetu rada u školi a svoj su pečat ostavile i značajne osobe koje su tu djelovale.
Značajne osobe
Kad govorimo o povijesti škole ali i samog mjesta moramo spomenuti značajne osobe i događaje.
1867. godine za učitelja u Pokupsko dolazi Antun Arnold. On je bio učitelj, kulturni radnik kao i primjer ostalim mještanima u poljoprivredi. Tijekom svog 44-godišnjeg službovanja učinio je mnogo za napredak mjesta i na opismenjavanju mnogih generacija djece. Antun Arnold uživao je poštovanje ljudi ovoga kraja i to ne samo u vrijeme dok je radio u Pokupskom već i kasnije kad je odselio u Zagreb.
Učitelj Antun Arnold radio je s djecom ali je bio i savjetnik odraslima pogotovo u poljoprivredi. Imao je svoje malo ogledno gospodarstvo a posebno se bavio pčelarstvom i svilogojstvom. Kod djece i odraslih razvijao je ljubav prema knjizi. Stvorio je knjižnicu s oko 1 000 knjiga što je zaista mnogo za vrijeme u kojem je živio. Nažalost, knjižnica je tijekom drugog svjetskog rata zajedno sa školskom zgradom uništena. Njegovom zaslugom otvoren je 1886. poštanski ured.
Od značajnih osoba koje su djelovale na ovim prostorima svakako treba spomenuti i Pavla Štoosa, župnika i Ilirca koji je u Pokupsko došao 1842. godine i tu živio i djelovao do svoje smrti 1860.
Potres i ratno vrijeme
Na području današnje općine Pokupsko dio svog radnog vijeka proveo je i Slavko Kolar, agronom i književnik koji je opisivao život ljudi ovoga kraja.
Pokupski potres bio je događaj koji je ostao zabilježen u svjetskoj znanstvenoj povijesti. Andro Mohorovičić je proučavajući potres u Pokupskom 1909. godine postavio poznatu teoriju o postojanju Zemljine kore.
Ovo je područje nekoliko puta imalo vrlo važnu ulogu. Vrlo je važnu ulogu imalo u obrani od Turaka. Tijekom 18. I19. stoljeća Kupom se odvijao robni promet između dva značajna grada Karlovca i Siska što se bitno odrazilo na razvoj mjesta uz Kupu. Tijekom 1991. Pokupsko ponovno postaje bojišnica i glavna linija obrane Zagreba. Taj period bio je izuzetno težak i za djelovanje naše škole .
Geografski položaj
Naša škola nalazi se u Općini Pokupsko koja ima 14 naselja i prema popisu stanovništva iz 1991. 2700 stanovnika.
Ono što bi svakome koji dođe u naše mjesto željeli pokazati , osim prekrasnih pejzaža i rijeke Kupe, su vrlo lijepe i stare drvene kapelice, župna crkva.
Škola je do 1991. godine nosila naziv „Udarna brigada Franjo Ogulinac Seljo“.
Himna škole
MI ĆEMO ŽIVJETI
GORI VATRA U NAŠIM SRCIMA
RITAM MLADOSTI U NAŠIM GRUDIMA
I NEKA SIJEVAJU MUNJE, TUKU GROMOVI
NAŠA ŠKOLA ĆE ŽIVJETI
TEČE JOŠ RIJEKA TA
KRAJ NJE STVORILI DOM SMO SVOJ
NAZVALI SMO NAŠA ŠKOLA GA
U NAJLJEPŠEM MJESTU POPKUPSKOM
U NJOJ SU SVE MALE TAJNE TE
I LJUBAVI KROZ SRETNE OSMIJEHE
U KLUPAMA NAŠIM ČUVANE
ZA NAS I SVE GENERACIJE
NA SVAKOM PROZORU OSTALA SU
PRIJATELJSTVA KOJA SE PAMTE
I DOK KUPA ŠUMI MI STOJIMO TU
KAO SNAGA I MOĆ ZA SVE POBJEDE
MI SMO JEDAN DIO OVOG PODNEBLJA
ŠTO JE PREŽIVIO TAJ VRTLOG NEMIRA
KOJI OSTAJE DIO TOG SVEMIRA
NAŠE RADOSTI I DJETINJSTVA
GORI VATRA U NAŠIM SRCIMA
RITAM MLADOSTI U NAŠIM GRUDIMA
I NEKA SIJEVAJU MUNJE, TUKU GROMOVI
NAŠA ŠKOLA ĆE ŽIVJETI
ČUJEŠ LI KAKO NAS DOZIVA
POZNATI GLAS PROŠLIH GODINA
KOJE U SEBI JE SAČUVALA
U SVOJE KRILO IH POHRANILA
NAŠA ŠKOLA
MI SMO JEDAN DIO OVOG PODNEBLJA
ŠTO JE PREŽIVIO TAJ VRTLOG NEMIRA
KOJI OSTAJE DIO TOG SVEMIRA
NAŠE RADOSTI I DJETINJSTVA
GORI VATRA U NAŠIM SRCIMA
RITAM MLADOSTI U NAŠIM GRUDIMA
I NEKA SIJEVAJU MUNJE, TUKU GROMOVI
NAŠA ŠKOLA ĆE ŽIVJETI
I NEKA SIJEVAJU MUNJE, TUKU GROMOVI
NAŠA ŠKOLA ĆE ŽIVJETI
Autor teksta i glazbe: prof. Marijo Ožaković